RIJEKA BOSNA I 11 MANJIH RIJEČICA/PRITOKA, BROJNI IZVORI PITKE VODE
Okolina Žepča obiluje i brojnim izdašnim vrelima pitke vode. Najbliže i najznamenitije je vrelo „Kraljica“. Grad i prigradska naselja se napajaju iz dva vodozahvata Ravne rijeke i Ograjine, izvorišta „Jakovac“,i „Bukovik“ čiji je kapacitet 26,65 litara u sekundi. Upravljanje nad vodoopskrbom iz gradskog vodovoda je državno, od strane JP „Komunalno“ Žepče. Većina mjesnih zajednica u ruralnom dijelu općine riješio je pitanje vodoopskrbe iz prirodnih izvorišta vode koji su higijenski ispravna za piće. Redovno se vrši kontrola vode za piće sa svih izvorišta i ispravnost vode je uvijek potvrđena.
Na općini Žepče je evidentirana prisutnost mineralnih voda s čak 14 lociranih izvorišta. Provedena su djelomična istraživanja na izvorištima u Ponijevu, Brezovu Polju, Želećoj. Lokalno stanovništvo pije mineralnu vodu tzv kiseljak sa tri prirodna izvorišta u Bistrici-Kiseljak, Preko i Divove vode. Do sada su otkriveni kiseljaci u Golubinji, Brezvom Polju, Orlovik, Bistrica-Vrankovac, Ponijevu, selu Grozdići itd. Na osnovu opisanih izvora i rezultata kemijskih i drugih analiza, kao i kriterijima koji važe zamineralne i kisele vode, navedena vrela se mogu uvrstiti u vode koje imaju prirodna ljekovita svojstva
Godine 1955. je započelo punjenje mineralne vode pod nazivom «Žepački kiseljak». Pogon je bio smješten u Kiseljaku, 3 km udaljenom od Žepča, a zapošljavao je 20 djelatnika. Ovaj pogon radio je do 1967. godine.Punjenje je zaustavljeno jer nije bilo investicijskih ulaganja u opremu za oplemenjivanje i odstranjivanje suvišnog sumpora u ovoj vodi.
62% UKUPNE POVRŠINE OPĆINE (HRAST, BUKVA, GRAB)
U slivu rijeke Bosne i njenih pritoka (Pepelarska rijeka, Željeznica, Ograjina, Papratnica i Krajnjača) nalazimo šume hrasta kitnjaka i običnog graba, do 700 m nadmorske visine, a na visinama od 700 – 1.200 m dolazi pojas bukve, i iznad 1.200 m nadmorske visine rasprostire se šuma bukve, jele i bora. U ravničarskim (nižim) predjelima nalaze se ostaci šuma hrasta lužnjaka, uz rijeke i potoke dolaze higrofilne zajednice sa johama, topolama i vrbama.Šumama na području općine Žepče upravlja „Šumsko privredno društvo Zeničko – dobojskog kantona d.o.o. Zavidovići“, RJ „Šumarija Žepče“.
Mineralne sirovine kao što su magneziti, dalomit-magneziti, dijabazi, talkiti, lapori, ugljeni, građevni materijal (dijabazi, vapnenci) predstavljaju potencijal koji se može iskoristiti.
Na temelju istraživanja Instituta za geološka istraživanja Sarajevo utvrđeno je da je područje općine Žepče građeno od više geoloških jedinica.
Od ukupne površine Općine, na poljoprivredno zemljište otpada 4.489 ha.
Prva zona se nalazi uz dolinu rijeke Bosne na 219 metara nv. Plodna aluvijalno deluvijalna tla su izuzetno pogodna za razvoj poljoprivrede i obuhvataju Žepačko polje, Orahovičko polje, Bistričko polje, Ljeskovičko polje i Viniško polje. Druga zona je izuzetno povoljna za voćne zasade dok treća zona je izuzetno povoljna za razvoj stočarstva.
Većina poljoprivrednih površina, više od 15 godina nije kemijski tretirana, te je pogodna za pokretanje ekološke proizvodnje. Također, područje općine Žepče je povoljno za proizvodnju voća, ima idealne uvjete za uzgoj pšenice, kukuruza i povrća.